Ribarski fakultet Sveučilišta u Mersinu Član Fakulteta izv. prof. Dr. Bedii Cicik je u svom priopćenju rekao da su brzi porast ljudske populacije, industrijski razvoj i moderne poljoprivredne prakse uzrokovali da onečišćenje vode dosegne opasne razine. Navodeći da povećanjem onečišćenja narušava se prirodna ravnoteža ekosustava, egzotične (migratorne) vrste vrše pritisak na endemske (lokalne) vrste i uzrokuju smanjenje biološke raznolikosti, Cicik je naveo da ovu situaciju treba što prije spriječiti kako bi se ne dovodi do neželjenih posljedica.
Pojašnjavajući da su ježinci među beskralježnjacima sastavnica morskog ekosustava i da su raspoređeni u dijelovima od obale do dubine od 5 tisuća metara, Cicik je napomenuo da je ova vrsta u fosilnim istraživanjima živjela do prije 450 milijuna godina. Navodeći da su ta stvorenja izuzetno osjetljiva na zagađenje,
Cicik je rekao: "Morski ježinci, od kojih su dvije vrste uobičajene u mediteranskim zaljevima, posljednjih su godina korišteni kao 'biotest stvorenje' u studijama otkrivanja onečišćenja. Ježinci se u našoj zemlji nedovoljno procjenjuju i smatraju se neželjenom vrstom od strane turista na obali. Većina njih su pokazatelji organskog onečišćenja u okolišu, a ježinci su pokazatelji čistoće."
Ističući da se genom morskog ježa u nedavnim studijama uvelike preklapa s ljudskim kromosomima, Cicik je rekao: "To znači da se može smatrati važnim resursom u istraživanju problema povezanih s imunološkim sustavom kod ljudi. Mnoge nepoznate značajke morskih ježeva su pokazatelj koliko su važna živa bića."
Navodeći da su vrste "Paracentrotus lividus" i "Arbacia lixula" široko rasprostranjene u našoj zemlji te je utvrđeno da se njihov broj posljednjih godina povećao, Cicik je napomenuo da je u tom smjeru bilo pomaka na Mediteranu i uglavnom u djevičanskom zaljeva Mersin.
HRANA
Cicik je naveo da jež, koji u Turskoj nije baš poznat ni po svojoj ekonomskoj, tako i po nutritivnoj vrijednosti, nalazi svoje mjesto na stolovima kao popularna namirnica na Dalekom istoku i europskim zemljama sa svojim afrodizijačkim svojstvom.
Navodeći da je konzumacija morskog ježa izuzetno česta u Japanu, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Čileu i zemljama Dalekog istoka, Cicik je naveo da u našoj zemlji nema takve navike, jer je njegova visoka nutritivna vrijednost nedovoljno shvaćena. Pojašnjavajući da ne postoji živo biće u prirodi koje nema funkciju, Cicik je rekao:
Nastavio je: "Biološke karakteristike vrsta i ježinaca koji se nalaze u kategoriji ribarstva koji se kod nas ne ocjenjuju trebaju biti dobro poznati. Provođenje istraživanja o tehnikama ribolovno-prerade i uzgoja pomoći će učinkovitijem korištenju prirodnih resursa , kao i kontroliranje biološke raznolikosti naših teritorijalnih voda.
Smatra se da nastoji zaštititi i zaštititi
