Naši su zglobovi ti koji nose naše tijelo i sva naša opterećenja. Moramo pokazati osjetljivost koju zaslužuju našim koljenima, koji su najveći zglobovi u našim zglobovima. Specijalist ortopedije i traumatologije prof. dr. Mehmet Binnet je govorio o negativnim učincima ozljeda hrskavice na tijelo.
Sloj hrskavice debljine 3-4 mm koji formira zglobne površine vrlo je osjetljiva struktura. Problemi s hrskavicom zbog ozljeda često se javljaju kod amatera, profesionalnih sportaša i onih s aktivnim načinom života. Tkivo hrskavice ima vrlo važne funkcije kao što je nošenje mehaničkog opterećenja i osiguravanje raspona kretanja smanjenjem trenja, no budući da je ova struktura vrlo osjetljiva, vrlo se teško oporaviti.
Dugo je postojalo uvjerenje da ozlijeđena zglobna hrskavica nikada više neće zacijeliti. Ozljede zglobne hrskavice kod odraslih i mladih često pokazuju poremećaje zacjeljivanja. Kao posljedica ozljeda hrskavice dolazi do ranog propadanja i starenja zgloba, a mehanika zgloba je štetna.
Neliječena ili neliječena, ova vrsta oštećenja hrskavice dovodi do osteoartritisa (uznapredovali poremećaj zglobova), koji je u budućnosti popularno poznat kao kalcifikacija. Uobičajeni simptomi ovih ozljeda su bol u koljenu, spoticanje, stvaranje mjehura, oteklina i poteškoće u kretanju.
Kako trebamo poduzeti mjere opreza?
Prije svega, trebamo obratiti pozornost na debljanje i voditi računa o zdravoj prehrani kako ne bismo previše opterećivali zglobove. Prekomjerna težina uzrokuje opterećenje naših zglobova i prerano trošenje. Još jedan neizostavan element je vježbama održati mišiće oko koljena jakima. Ako naši mišići nisu dovoljno jaki, povećava se opterećenje na zglobu.
Nakon svega navedenog, ako nam problemi u koljenu otežavaju svakodnevni život, potrebno je konzultirati se s liječnikom. Doživljeni problemi smanjuju učinkovitost i kvalitetu života ljudi i čine liječenje neizbježnim. U tom slučaju mogu se primijeniti brojne mogućnosti kirurškog ili nekirurškog liječenja.
Liječenje progresivnih poremećaja koji se razvijaju gubitkom zglobne hrskavice jedan je od vodećih problema današnje kirurgije gibalnog sustava. Iako metode liječenja koje su se do sada primjenjivale kod ozljeda hrskavice povezanih s velikim gubicima hrskavice pružaju kratkoročnu dobrobit, nije moguće zamijeniti pacijentovu vlastitu izvornu hrskavicu.
Zapažanja o sve većoj zastupljenosti staničnih terapija u posljednjih petnaest godina dovela su do usvajanja stava da se ova tehnologija može primijeniti i na sustav kretanja. Primjene terapije matičnim stanicama za odrasle imaju potencijal promijeniti prirodnu prirodu oštećenja zglobova ili procesa bolesti, koji trenutno nisu atraktivnije opcije liječenja i čekaju na rješavanje.
Među primjenama u ortopedskoj kirurgiji, koja je specijalnost bolesti zglobova i njihovog liječenja, prvenstveno su usmjerene stanice hrskavice. Stoga su problemi s hrskavicom identificirani kao primarno područje primjene staničnih terapija. Ova se metoda temelji na principu ponovne inokulacije pojedinaca umnožavanjem vlastitih stanica hrskavice u laboratoriju.
U laboratorijskim uvjetima, stanice hrskavice mogu se reproducirati i dostići sposobnost regeneracije zglobne hrskavice. Ovu metodu je prvi put opisala i upotrijebila švedska grupa 1994. godine. Od tada je to dokazana metoda s mnogim primjenama u SAD-u i Europi.
Metoda se u Turskoj uspješno koristi posljednjih deset godina. Kada se prouče rezultati dosadašnjih operacija, utvrđeno je da je 80% operacija bilo vrlo uspješno. U velike većine pacijenata simptomi su potpuno eliminirani, a što je još važnije, njihova se radna sposobnost zglobova potpuno obnavlja. Posebno za profesionalce, osigurano je da se vrate svom poslu bez ikakvih oštećenja.
