U studiji od 1829 ljudi koji su koristili antidepresive, prijavljivanje nuspojava povezanih s lijekovima u više od polovice slučajeva izazvalo je zabrinutost oko toga jesu li ti lijekovi previše propisani. Više od polovice sudionika u dobi od 18-25 godina imalo je želju za samoubojstvom, 62% imalo je seksualne probleme, a 60% emocionalnu utrnulost.
Ostale nuspojave su; 52% se ne osjeća poput sebe, 42% smanjenje pozitivnih emocija, 39% manje zanimanja za ljude i 55% introverzija. Međutim, navedeno je da se 82% ljudi riješilo depresije lijekovima.
Trebamo li se bojati korištenja antidepresiva?
Prema istraživanju, prvo pitanje koje nam pada na pamet je "Trebamo li se bojati korištenja antidepresiva?" Specijalistica klinička psihologinja Gonca Akkaya, osnivačica Lapsus Psychology and Development Workshop, rekla je sljedeće o korištenju antidepresiva; “Primjena antidepresiva samo je jedna od metoda koje se koriste u liječenju mentalnih poteškoća. Nisam ni protiv ni za to. Potrebno je napraviti potpune procjene na temelju pacijenata. Kao i svaki lijek, antidepresivi, naravno, imaju nuspojave. Kada strana tvar uđe u tijelo, ne može se očekivati da će njezin trošak biti jednak nuli. Ono što je ovdje važno je važnost koja se pripisuje dobrobiti lijeka unatoč nuspojavama. Ovu odluku donosi liječnik specijalist izračunavanjem troškova.
"Lijekovi od nesreće i tuge"
Iako nije moguće “liječiti nesreću i tugu”, upotreba lijekova može pružiti čvrstu potporu u prevladavanju nesreće i tuge. Ljudima koji imaju velike poteškoće u obavljanju uobičajenih svakodnevnih aktivnosti potrebno je malo oporavka prije nego što mogu poraditi na nesreći koju proživljavaju, dobro procijeniti gledajući situaciju u kojoj se nalaze i promijeniti svoje živote stjecanjem uvida. U ovom trenutku, terapija lijekovima pruža nama kliničarima olakšano tlo. Osoba koja se vrati u točku da može nastaviti svoj svakodnevni život uz potporu antidepresivima može u ovom trenutku samo ući u terapijsku studiju i suočiti se sa sobom.
Depresija je problem mentalnog zdravlja koji proizlazi iz kombinacije okolišnih i genetskih čimbenika. Ti se čimbenici kombiniraju u svakoj osobi, na temelju individualne povijesti te osobe, a rezultirajuća slika uvijek nosi osobni karakter. Liječenje samo lijekovima kritizirano je da nudi isto rješenje za sve, a ta kritika je opravdana. Međutim, nije ispravno potpuno isključiti opciju lijeka u liječenju depresije. Ono što bi u tom pogledu trebalo biti odlučujuće je individualna povijest osobe i koliko je teška situacija u kojoj se nalazi.
Ne bismo smjeli zaboraviti ni ovo. Postoji kalendar upotrebe antidepresiva. To bi trebali odrediti liječnici specijalisti koji su educirani za ovu temu. Nažalost, mnogo je ljudi koji sami počnu koristiti antidepresive i to rade godinama. Da ne govorim o tome da odlaze psihijatrima i traže lijekove direktno. Pravi rizik ne leži u nuspojavama, već u nesvjesnoj upotrebi droga i čudesnom značenju lijeka.”
