Moć pohranjivanja i prisjećanja informacija zapisanih u našem umu naziva se pamćenje. Sjećanje koje nam omogućuje povezivanje s prošlošću može biti oštećeno kao posljedica raznih bolesti ili trauma. Kao rezultat toga, može doći do iznenadne amnezije, odnosno gubitka pamćenja, a da pacijent toga nije ni svjestan. Među ljudima se brka amnezija i zaborav, ali se za razliku od amnezije uočavaju psihički poremećaji, psihički učinci, poremećaji ponašanja i halucinacije.
Vrste amnezije
Traumatska amnezija: Traumatska amnezija uzrokovana udarcima u lubanju obično uzrokuje privremeni gubitak pamćenja. Međutim, težina ozljede je važna, trajanje amnezije može varirati ovisno o ozljedi.
Anterogradna amnezija: Nemogućnost prijenosa novih događaja ili informacija u dugotrajno pamćenje naziva se anterogradna amnezija. Suprotno tome, nesjećanje na razdoblje prije početka amnezije naziva se retrogradna amnezija. Javlja se kao posljedica oštećenja dijelova mozga povezanih s deklarativnim pamćenjem.
Disocijativna amnezija: gubitak pamćenja nastaje kao posljedica psihološke ili emocionalne traume. Gubitak sjećanja na događaje koji uzrokuju stres i napetost naziva se disocijativna amnezija.
Korsakov sindrom: Nedostatak vitamina B1 uzrokovan prekomjernom konzumacijom alkohola uzrokuje oštećenje mozga, što izaziva amneziju.
Lakunarna amnezija: Gubitak pamćenja o određenom događaju naziva se lakunarna amnezija.
Disocijativna fuga: Privremeni gubitak pamćenja koji je posljedica psiholoških trauma naziva se disocijativna fuga.
Infantilna amnezija: Nemogućnost pamćenja uspomena iz djetinjstva naziva se infantilna amnezija.
Globalna amnezija: Potpuni gubitak pamćenja kao posljedica traumatskog događaja.
Posthipnotička amnezija: Nemogućnost zaboravljanja i prisjećanja događaja tijekom hipnoze naziva se posthipnotička amnezija.
Psihogena amnezija: Psihološki čimbenici prikazani su kao uzrok amnezije.
Amnezija izvora: naziva se izvorna amnezija kada sjećanje nije poznato, ali njegov izvor nije poznat.
Megalomanija
