- Što je uzrok žlijezda i oteklina u tijelu?
Naše kožno tkivo jedan je od najvažnijih organa našeg tijela. Bez naše kože, bilo bi nam nemoguće preživjeti u vanjskom svijetu punom mikroorganizama i virusa. Naša koža ima besprijekornu strukturu koja štiti tijelo od vanjskih čimbenika. Naša koža ima dijelove koji imaju određene funkcije. Kao što su dlake, žlijezde lojnice i znojnice, keratinizirane epitelne stanice, limfno tkivo. Defekti koji se mogu pojaviti u tim strukturama ili mase koje proizlaze iz tih struktura pojavljuju se s žlijezdama i oteklinama na našoj koži. Žlijezde su dio našeg limfnog tkiva koji se medicinskim jezikom naziva limfadenopatija. Ove inače male i nematerijalne strukture mogu narasti u slučaju bilo kakve infekcije ili neke maligne bolesti i dosegnuti veličinu koja se može uočiti rukom. Otekline su mase koje nastaju iz drugih struktura kože. Ako su uljni kanali začepljeni kao posljedica mikrobnog događaja, pojavljuju se otekline koje se nazivaju cista lojnica. Ako dođe do abnormalnog rasta potkožne masne mase, vide se mase koje nazivamo lipom.
- Gdje su na tijelu najčešće žlijezde?
Iako je limfno tkivo prisutno u većini tkiva u tijelu, ono pokazuje koncentraciju u nekim područjima. Kao što su pazusi, vrat, prepone, krajnici. Na primjer, infektivno stanje koje se može razviti u šaci ili ruci ili infekcija u dojci može uzrokovati oticanje limfnih čvorova u pazuhu s te strane. Ili gljivična infekcija nožnog prsta može uzrokovati natečene limfne čvorove u preponama. Slična situacija se događa i kod malignih bolesti krvi poput limfoma. U bolesnika s limfomom dolazi do otekline u svim limfnim čvorovima tijela, a dijagnoza se obično postavlja kao rezultat odstranjivanja jedne od tih žlijezda i patološkog pregleda.
Masne mase, koje nazivamo lipomi, mogu se vidjeti po cijelom tijelu, najviše na leđima, rukama i nogama te trbuhu.
- U kojim su situacijama žlijezde i otekline opasni?
Limfadenopatije (= žlijezde) nastale u slučaju mikrobne infekcije su privremene. Ove otekline također nestaju kada se infekcija liječi. Međutim, otekline uzrokovane stanjima kao što su limfom ili rak dojke pomažu nam u dijagnosticiranju trenutne bolesti i treba ih uzeti u obzir.
- Jesu li žlijezde nasljedne?
Da, tijela nekih ljudi su sklona ovoj vrsti oteklina. Postoje i neke bolesti koje napreduju s lipomima po cijelom tijelu.
- Brkaju li se žlijezde i otekline s drugim bolestima?
Oteklina u pupku ili ingvinalnoj regiji može biti posljedica lojnih žlijezda ili hernije, koja je češća u ovoj regiji. Za to je potrebno napraviti diferencijalnu dijagnozu uz detaljan liječnički pregled, a po potrebi i površinski ultrazvuk. Budući da je liječenje hernije i lojnih žlijezda različito.
- Treba li ukloniti sve žlijezde i otekline?
Ne moraju se ukloniti sve meringe. Te se otekline mogu pratiti ako pregled nije sumnjiv, ako je manji od 1-2 cm i ne raste, ako nema sumnje na karcinom u bolesnika. Međutim, ako pacijent osim otekline ima i druge simptome kao što su slabost, gubitak apetita, anemija, ako masa brzo raste u kratkom vremenu, ako uzrokuje bol i kozmetički uznemirava bolesnika ili ako postoji sumnjiva pojava raka, te bolesnike treba pregledati i te otekline treba kirurški ukloniti ako je potrebno.
- Je li opasno uzimati pelene?
Uklanjanje žlijezda nije opasno, ali kao i kod svakog kirurškog zahvata, ima neke rizike. Većinu vremena pacijent pronalazi ozdravljenje procesom koji traje 10-15 minuta.
prof. dr. Hasan TAŞCI
doctorsite.com
