Specijalist kardiologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ankari prof. dr. Sadi GulecSuprotno onome što je poznato, rekao je: "Nije moguće da osoba koja konzumira nula masti živi, a kamoli da bude lijepa i zdrava."
Güleç je naveo da je najzdraviji način konzumacije ulja pravilno podesiti količine konzumiranja te je rekao da je suprotno uvriježenom mišljenju štetno za zdravlje ne konzumiranje ulja.
Objašnjavajući da masno tkivo čini 15-20 posto tjelesne težine osobe, Güleç je rekao: "Nije moguće da osoba koja konzumira nula masti bude lijepa i zdrava, čak ni da živi. Za to trebamo jesti masnoće, 25-30% kalorija koje su nam potrebne. Prikladno je da netko s dnevnim potrebama kalorija od 2 tisuće dnevno konzumira otprilike 65-70 grama masti.
Ističući da je pogrešno misliti da je izvor masnoća koje se nakupljaju u području trbuha i bokova, a koje narušavaju zdravlje i izgled, samo konzumirana masnoća, Güleç je rekao:
“Ako konzumirate 2.500 kalorija dok unosite 2 tisuće kalorija dnevno, udebljat ćete se čak i ako u onome što jedete nema ni iote masti. Peciva bez masti, lagani sladoledi, vino bez masnoće i rakija koje jedete metaboliziraju se nakon što uđu u tijelo, pretvaraju se u masti i skupljaju se na mjestima gdje ne želite da se skupljaju.”
“Turska je uporna u pretilosti”
Ističući da je najzdraviji način konzumiranja ulja pravilno prilagoditi količine konzumiranja, Güleç je objasnio da uz pravilnu konzumaciju ulja mast ne može biti neprijatelj srca.
Podsjetivši da su liječnici godinama govorili svojim pacijentima da "jedu bez masti, ne koriste čvrstu masnoću", Güleç je rekao: "Istraživanja pokazuju da su Turci postali broj jedan po broju kardiovaskularnih bolesti u Europi i postali uporni u pretilosti u svijetu. Mislim da se smanjenje zdravlja srca na samo korištenje masti nikome ne čini baš uvjerljivim. No, govoreći o mjestu masti u zdravoj prehrani, lako se može sjetiti da 30 posto ukupne energije treba dobiti iz masti, da zasićene masti ne bi smjele prelaziti 10 posto toga, te da mono i polinezasićena hrana treba konzumirati u po 10%. Ni maslinovo ni druga ulja nemaju baš te proporcije. Ne vidim nikakvu štetu u stvaranju sorte s različitim uljima sve dok se pridržavaju danih količina.”
“Transmasnoće treba izbjegavati”
Güleç je rekao da prijedlozi liječnika da se konzumira samo maslinovo ulje ne usmjeravaju pacijente ispravno. Ističući da pacijent čija dnevna konzumacija masti treba biti 70 grama ne čini ništa dobro njegovom srcu kada konzumira 150 grama maslinovog ulja, Güleç je rekao: “Kao da maslinovo ulje nije mast, niti kalorije dolaze iz njega. No, ne bi bilo pogrešno reći da je 70 grama maslinovog ulja, koje uključuje margarin, pa čak i maslac, zdravije od 150 grama samoga maslinovog ulja.
Ističući da je "trans masnoća" jedina vrsta masti koja se ne smije ugroziti po pitanju masnoća, Güleç je opisao transmasti kao one koje povećavaju kolesterol i uništavaju zdravlje srca, te upozorio da se kloni trans masti kao državna politika .
"Maslac sadrži kolesterol"
Güleç je rekao da biljna ulja poput maslinovog ulja, suncokretovog ulja i margarina ne sadrže izravno kolesterol, dok maslac sadrži kolesterol jer je životinjski proizvod.
Navodeći da, suprotno uvriježenom mišljenju, zasićene masti nisu specifične samo za maslac ili margarin, one se također nalaze u određenim omjerima u tekućim uljima, uključujući maslinovo ulje, Güleç je rekao: „Osoba ne smije biti lišena bilo koje vrste hrane, uključujući kebab i baklavu, te ne remete preporučene balanse, pod uvjetom da ne prelaze dnevni unos kalorija i ne debljaju se. Neka slobodno bira vrstu ulja koje želi u svojim obrocima, pod uvjetom da Očito je da bismo mi, liječnici, trebali biti spremniji pripremiti primjenjivije, ali ne i rizične zdravstvene preporuke umjesto strogih i klišejskih preporuka o prehrani.”
