Iako su gripa i prehlada različite bolesti, često se brkaju. Najvažnija razlika između prehlade i gripe je ta što se visoka temperatura i poremećaj općeg stanja ne viđaju kod relativno blagih prehlada, dok se kod gripe mogu dodati visoka temperatura, poremećaj općeg stanja i sekundarne bakterijske infekcije. Prehlada, koja počinje začepljenjem nosa, curinjem iz nosa, osjećajem peckanja u grlu i kašljem, obično prolazi kroz nekoliko dana uz pomoćnu terapiju. Postavili smo svoja pitanja o tome kako razlikovati gripu od prehlade i mogućnosti liječenja. Op. dr. odgovorio je Yalcin Varnali.
Što je gripa?
Gripa je zarazna bolest uzrokovana virusom gripe, koja počinje simptomima kao što su temperatura od 39°C i više, jaki bolovi u mišićima i zglobovima, slabost, umor, zimica, glavobolja i suhi kašalj. U tablicu se mogu dodati i simptomi kao što su grlobolja, curenje iz nosa, kihanje, curenje očiju i krv. U nekim slučajevima može se javiti bol u trbuhu, mučnina, povraćanje. Iako simptomi nestaju za otprilike tjedan dana, malaksalost može trajati još 2 tjedna.
Kako netko znati ima li gripu ili prehladu?
U poznatoj lokalnoj epidemiji gripu je lako dijagnosticirati na temelju simptoma koji se javljaju.
Simptomi gripe:
• brza pojava groznice ili zimice,
• kašalj,
• bolovi u mišićima,
• glavobolja,
• Grlobolja,
• začepljen nos / curenje iz nosa,
• Umor/slabost i malaksalost
Uobičajeni simptomi prehlade:
• začepljen nos / curenje iz nosa,
• Osjećaj punoće i boli u grlu
• Suhi kašalj
• Slabost
Kako se prenosi gripa?
Gripa je vrlo zarazna bolest koja se prenosi kapljicama vode opterećene virusima koje se šire kašljanjem ili kihanjem. Virusne čestice koje ulaze u tijelo brzo se množe tako što se talože u donjim i gornjim dišnim putevima. Razdoblje inkubacije je 1-3 dana. U tom razdoblju zaražene osobe mogu nesvjesno zaraziti druge virusom. Simptomi kao što su groznica/zimica, glavobolja, mijalgija, malaksalost ili kašalj iznenada se pojavljuju 1-2 dana nakon infekcije, u razdoblju kada je virusna replikacija najbrža. Zaražena osoba može nastaviti širiti virus 4-6 dana nakon pojave simptoma. Virus koji se razmnožava u respiratornom traktu može zahvatiti cijelo tijelo i doći do srednjeg uha, skeletnih mišića, srca, jetre, krvi i središnjeg živčanog sustava.
Tko je u opasnosti?
Iako u zdravih osoba traje u prosjeku tjedan dana, može dovesti do bolesti koje mogu rezultirati smrću, a znatno teže, posebno kod djece, starijih osoba, osoba s kroničnim bolestima poput bolesti srca, pluća, bubrega, itd. dijabetesa koji smanjuju otpornost tijela. Bolesnici u ovoj skupini nazivaju se "pojedinci visokog rizika".
Koje su komplikacije gripe?
Gripa može uzrokovati potencijalno smrtonosne komplikacije. Tipične komplikacije uključuju sekundarne infekcije svih dišnih puteva (nos, sinusi, grlo, srednje uho i pluća). Osobito je upala pluća često povezana s infekcijom gripom i najčešći je uzrok smrti uzrokovane gripom. Ostale ozbiljne komplikacije uključuju bronhitis, sinusitis, upale srednjeg uha, egzacerbacije astme i kronične opstruktivne plućne bolesti. Mogu se pojaviti i ozbiljni problemi koji zahvaćaju mišiće, srce i mozak.
Je li moguće spriječiti gripu?
Važno je ojačati imunološki sustav za zaštitu od gripe i prehlade. Redovito spavanje, uravnotežena prehrana i izbjegavanje pušenja važni su za održavanje imunološkog sustava. Za zaštitu je važno piti puno tekućine, konzumirati voćne sokove bogate antioksidansima i mineralima poput vitamina C i cinka. Osim toga, učinkovite su metode i izbjegavanje kašljanja i kihanja ljudi te često pranje ruku. Gripa je danas bolest koja se može spriječiti cjepivom. Razvijene zemlje najčešće uključuju cjepivo protiv gripe u svoje programe i besplatno ga nude svojim građanima. Kod nas se cjepivo protiv gripe ne primjenjuje rutinski, ali se cjepivo posebno preporučuje rizičnim skupinama.
Mogu li se djeca cijepiti protiv gripe?
Cjepivo protiv gripe daje se kao pola doze djeci između 6 mjeseci i 3 godine starosti, a kao puna doza za djecu stariju od 3 godine. Kada se prvi put daje djeci mlađoj od 8 godina, preporučuje se primjena u dvije doze, u razmaku od mjesec dana. Sljedećih godina dovoljna je jedna doza. Preporuča se davati kao jednu dozu djeci starijoj od 8 godina i odraslima.
Je li cjepivo protiv gripe sigurno?
Cjepivo protiv gripe je inaktivirano (mrtvo) cjepivo, tako da ne postoji rizik od razvoja gripe povezane s cjepivom. Međutim, budući da se cjepivo priprema u kokošjim jajima, ne bi ga trebalo davati onima koji su alergični na jaja, onima koji su alergični na sastojke cjepiva, onima s neurološkom bolešću zvanom Guillain-Barréov sindrom i dojenčadi mlađoj od 6 mjeseci. Osobama s febrilnom bolešću savjetuje se da odgode cijepljenje dok se bolest ne povuče.
Ovisno o cjepivu, mogu se pojaviti nuspojave kao što su bol, crvenilo ili oteklina na mjestu uboda, bolovi u mišićima, malaksalost i blaga temperatura.
Preporuča se da se cjepivo daje u punopravnim domovima zdravlja ili pod kontrolom liječnika. Cjepivo protiv gripe treba čuvati u hladnjaku između +2 i +8 stupnjeva i nikako se ne smije zamrzavati.
Kada treba dati cjepivo protiv gripe?
Najbolje vrijeme za primjenu cjepiva protiv gripe je rujan-listopad-studeni. No, budući da se epidemije mogu nastaviti do ožujka-travnja, cjepivo se može primijeniti u razdoblju siječanj-veljača i kasnije, sve dok bolest nije zaražena i cjepivo je dostupno. Nakon cjepiva protiv gripe potrebno je razdoblje od najmanje 10-14 dana za početak konačne zaštite.
Trebate li se cijepiti protiv gripe svake godine?
Budući da postoje mnoge vrste virusa koji uzrokuju gripu, još nije razvijeno vrlo učinkovito cjepivo koje je potpuno zaštitno. Kako se novi virusi gripe neprestano stvaraju, svake se godine razvijaju cjepiva za tipove virusa za koje se očekuje da će biti najčešći. Iz tog razloga zaštita cjepiva doseže najviše 80%, a ako se prenese, osigurava blaži prijenos bolesti. Zbog toga se preporučuje da se cjepivo protiv gripe obnavlja svake godine.
Je li moguće besplatno nabaviti ovo cjepivo od zdravstvenih ustanova radi podizanja svijesti javnosti, kako?
Budući da cjepivo protiv gripe u našoj zemlji nije uvršteno u kalendar cijepljenja, nije ga moguće besplatno nabaviti u zdravstvenim ustanovama. Rizične skupine za koje se preporučuje cijepljenje mogu se navesti kako slijedi.
1) One za koje gripa predstavlja vitalni rizik i za koje se preporučuje cijepljenje s medicinskog stajališta:
• Osobe starije od 65 godina
• Dijabetičari
• Pacijenti s astmom
• Kronični plućni bolesnici
• Kronični bolesnici s kardiovaskularnim sustavom
• Osobe sa oslabljenim imunološkim sustavom (kronične bolesti krvi, oboljeli od raka)
• Ljudi koji žive u staračkim domovima, staračkim domovima itd.
2) Sekundarne rizične skupine: Oni koji su u bliskom kontaktu s onima iz 1. rizične skupine i;
• Osobe u dobi od 50-64 godine
• Oni koji borave u staračkim domovima i drugim ustanovama za njegu i imaju kronična oboljenja
• Osobe s kroničnim bolestima pluća i kardiovaskularnog sustava, uključujući astmu
• Zdravstveno osoblje
• Oni koji žive u istom okruženju s gore navedenim rizičnim skupinama
• Osoblje koje radi u staračkim domovima, domovima za njegu i sličnim mjestima
3) Posebne grupe:
• Trudna (od 4 mjeseca starosti)
• osobe zaražene HIV-om
• Česti putnici
•Ljudi koji se žele zaštititi od medicinskih i ekonomskih negativnih učinaka gripe (poslovnici, radnici u proizvodnji, sportaši itd.)
