Angiografija mozga se provodi za ispitivanje tkiva i žila mozga. Angiografiju mozga obavlja radiolog. Angiografija mozga koristi se za postavljanje najkonačnije dijagnoze u slučajevima kada se sumnja na vaskularne bolesti drugim slikovnim metodama. Ako još ne znate odgovore na pitanja što je angiografija mozga, zašto je potrebna angiografija mozga, specijalist radiologije izv. prof. dr. Možete pogledati objašnjenja Muzaffera Sağlama.
Evo odgovora na sva nepoznata pitanja o cerebralnoj angiografiji...
Serpil Dokurel - Specijalni ružičasti nar
1) Što je Brain Angio?
Angiografija mozga je proces snimanja moždanih žila ili tumora unutar-moždanog ili ekstra-moždanog tkiva uz pomoć katetera, obično ulaskom kroz ingvinalne vene (po potrebi se mogu koristiti i vene ruku). Može se koristiti u dijagnostičke i terapeutske svrhe. Zahvat izvode u angiografskim jedinicama radiolozi koji su stručnjaci u svom području. Tijekom zahvata koriste se angiografski uređaji koji stvaraju slike rendgenskim zrakama.
2) U kojim slučajevima se zahtijeva angiografija mozga?
Najviše se koristi u dijagnostici i liječenju vaskularnih bolesti. Na primjer; Koristi se u dijagnostici i liječenju aneurizme (mjehurića) u moždanim žilama, arteriovenskih malformacija i fistula. Koristi se za otkrivanje uzroka i, ako je potrebno, za liječenje kod pacijenata koji su imali krvarenje u mozgu. Također se može koristiti u liječenju nekih tumora s visokom vaskularnom prehranom ili za smanjenje opskrbe krvlju prije operacije i za sigurniju operaciju.
Specijalist radiologije izv. prof. dr. Muzaffer Saglam
3) Zašto se radi angiografija mozga?
Angiografija mozga koristi se za davanje najkonačnije dijagnoze u slučajevima kada se sumnja na vaskularne bolesti drugim slikovnim metodama. Također se koristi za određivanje konačne dijagnoze kod pacijenata čija se dijagnoza ne može jasno postaviti drugim slikovnim metodama, nalazima pregleda ili laboratorijskim rezultatima. Također se koristi u dijagnostici, liječenju i praćenju odgovora na liječenje tumora mozga i netumorskih bolesti.
4) Koji je razlog za traženje cerebralne angiografije za ciste u mozgu?
Angiografija se može izvesti kako bi se prikazao pritisak koji stvaraju ciste u žilama ili kako bi se otkrila moguća vaskularna prehrana cista.
5-6) Je li cerebralna angiografija štetna/rizična? Kakve štete/rizici, ako ih ima, postoje?
Šteta ovog postupka je vrlo mala. Budući da se tijekom zahvata koristi RTG (doza zračenja je značajno smanjena kod modernih angiografskih uređaja), izloženost zračenju nastaje ovisno o trajanju zahvata. Osim toga, krvarenje, prikupljanje krvi ili infekcija mogu se razviti u području prepona ili ruku gdje se ostvaruje vaskularni pristup. Oštećenje bubrega (ovo se obično događa kod onih s osnovnom bubrežnom bolešću), svrbež, poteškoće s disanjem mogu se pojaviti zbog korištenog kontrastnog sredstva (boja koja stvara sliku). Ovisno o korištenom kateteru, žici i drugoj opremi, može doći do vaskularne ozljede i krvarenja ili stvaranja ugruška. Kada angiografiju obavlja odgovarajuća oprema i stručni radiolozi, stopa svih ovih mogućih nuspojava je vrlo niska. Budući da se takve transakcije obavljaju uzimajući u obzir omjer dobiti i gubitka, ovaj niski omjer rizika može se prihvatiti zbog visokih koristi koje će pružiti.
