Sretan probavni sustav važan je za sretne bebe

Ističući da je najzdravija hrana za probavni sustav beba majčino mlijeko, Oskay i Dr. Matben je rekao da se naknadno mlijeko može dati prednost u slučajevima kada dojenje nije moguće. Također je naglasio da metoda fermentacije pomaže u regulaciji probavnog sustava.

Pedagog Tansu Oskay i specijalistica za dječje zdravlje i bolesti dr. Demet Matben dao je važne izjave o odnosu crijevnog zdravlja i bebine sreće na skupu na kojem su ocjenjivali važnost i razvoj probavnog sustava kod beba.

Naglašavajući da je razvoj probavnog sustava u dojenčadi od velike važnosti s fiziološkog, ali i psihološkog aspekta, specijalist dječjeg zdravlja i bolesti dr. Demet Matben je o ovoj temi govorio ovako:

"Probavni sustav čini svoje razvojne korake još u maternici, ali crijevna flora se formira nakon rođenja i oblikuje u skladu s interakcijom s majčinim mlijekom i okolinom. Bebama treba davati samo majčino mlijeko prvih 6 mjeseci. Najveća promjena u probavnom sustavu bebe bit će majčino mlijeko nakon 6. mjeseca.Na taj način se vidi postupnim prijelazom na dohranu u grickalicama i probavnom sustavu bebe između 18-36 mjeseci počinje nalikovati odraslima.”

dr. Demet Matben: "Beba sa zdravim crijevnim sustavom je sretna beba"

Navodeći da probavni sustav osigurava preradu, apsorpciju, probavu i izlučivanje hranjivih tvari, dr. Naglašavajući da mnogo organiziraniji sustav radi u pozadini, Matben je rekao: “Crijeva sadrže 100 milijuna živčanih stanica i 10 puta više od živčanih stanica leđne moždine. Za to je crijeva drugi mozak.

Crijeva oslobađaju hormone koji reguliraju raspoloženje i sitost. Dok se 5 posto hormona sreće (serotonin) u tijelu luči iz mozga, 95 posto se nalazi u crijevima.Prisutnost velikog dijela hormona sreće u ljudskom tijelu u crijevima utječe i na raspoloženje.

Stoga je beba sa zdravom crijevnom florom sretna beba.Bebe s pravilnim probavnim sustavom i bez probavnih problema odrastaju bez poremećaja raspoloženja. To poboljšava kvalitetu života bebe i majke.

“Hrana proizvedena metodom fermentacije pomaže u regulaciji probavnog sustava.”

dr. Matben je naveo da idealan razvoj probavnog sustava u budućnosti može uzrokovati bolove u trbuhu, nadutost, poremećaje raspoloženja, pa čak i probleme poput pretilosti i dijabetesa, te rekao da je najzdravija i najkompatibilnija hrana za probavni sustav beba majčino mlijeko.

dr. Matben je dao sljedeće izjave:

“Za dojenčad, posebno za zdravlje probavnog sustava, glavna hrana do 1. godine je majčino mlijeko; Kozje i kravlje mlijeko se nikako ne preporučuje. Međutim, ako je majčino mlijeko nedovoljno, može se dati prednost naknadnom mlijeku proizvedenom metodom fermentacije.Namirnice proizvedene fermentacijskom metodom pomažu u regulaciji probavnog sustava.

Fermentirani proizvodi reguliraju probavni sustav štiteći korisne bakterije u crijevima s prebiotičkim komponentama u svom sadržaju. Namirnice proizvedene metodom fermentacije lakše se probavljaju i pomažu boljoj apsorpciji vitamina i minerala u crijevima.

Pedagog Tansu Oskay: “Beba s dobrim probavnim sustavom bit će sretna”

Pedagog Tansu Oskay je na skupu istaknula kako se postiže optimalan rast i razvoj te uspostavlja čvrst odnos majke i bebe kod beba sa zdravim probavnim sustavom: „Probavni sustav ima vrlo važno mjesto ne samo fizički nego i emocionalno. Zdrav probavni sustav pozitivno utječe na kvalitetu života i bebe i majke.

Kada se riješe problemi u razvoju probavnog sustava, ostaje više vremena za različite aktivnosti i kvalitetno vrijeme. Beba s dobrim probavnim sustavom je sretna. Budući da se ne bavi probavnim problemima, otvoreniji je za komunikaciju. Bolje se druži, manje plače i povećava mu se kvaliteta života.

Ističući da mnoga beba danas imaju problema sa spavanjem, Oskay je rekla: “Ugodan rad u probavnom sustavu pomaže bebama da imaju ugodniji obrazac spavanja. Zahvaljujući redovitom spavanju smanjit će se i njihov plač, pa će se postići pozitivno poboljšanje raspoloženja.

“Sreća kuće ovisi o sreći majke i bebe”

Ističući da ljudi okruženi sretnim ljudima imaju veće šanse da budu sretni, Oskay je naveo da je u Framinghamskoj studiji, u kojoj je 20 godina praćeno 4.739 ljudi, utvrđeno da se sreća širi od osobe do osobe na društvenim mrežama, te da ljudi koji su okruženi sretnim ljudima imaju veće šanse da budu sretni. Oskay je rekao da sreća doma ovisi o sreći majke i djeteta, sreća se prenosi s majke na bebu, a zatim se razvija i raste sa sretnim ljudima oko sebe.

Najnoviji postovi

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found